Protest prema sebi: Lazar Vujaklija
Muzej naivne i marginalne umetnosti Jagodina, Jagodina
U vremenima kada mnoge galerija promoviÅ”e angažovanu umetnost plasirajuÄi nam politiÄke, marketinÅ”ke, socijalne i aktivistiÄke poruke, poklon beogradskoj publici nam dolazi iz galerije ā Nikola RadoÅ”eviÄ ā u vidu odliÄne izložbe slika savremenog realizma Ljubomir PopadiÄa. ProÅ”lo je viÅ”e od petnaest godina od poslednjeg susreta ovog plodonosnog slikara iz Crne Gore sa struÄnom javnoÅ”Äu, kolegama i ljubiteljima likovne umetnosti naÅ”e prestonice. Na postavci Äe biti predstavljeno tridesetak dela u tehnici ulja na platnu iz razliÄitih ciklusa i perioda stvaralaÅ”tva .
RoÄeni Zrenjaninac , Å”kolovan na Akademiji likovnih umetnosti u Novom Sadu svoj privatni i profesionalni život je iz vojvoÄanske ravnice zamenio za prelepi Bokokotorski zaliv, Äarobno Jadransko more i crnogorski planinski krÅ”. Inspiraciju za svoj bogat slikarski opus decenijama crpi i iz putovanja , obilazaka svetski poznatih muzeja, diveÄi se delima slavnih majstora slikarstva. UÄesnik je i dobitnik velikog broja struÄnih nagrada na domaÄim, regionalnim , inostranim kolonijama, simpozijumima i izložbama. PopadiÄ pripada onoj grupi umetnika koji uživaju u životu, slikaju ono Å”to ih okružuje , osluÅ”kuju damare prirode prenoseÄi svoje impresije na platno autentiÄnim umetniÄkim rukopisom . U osnovi svakog njegovog dela je crtež, crtež od koga sve poÄinje. Tokom daljeg procesa slikanja, on se prepuÅ”ta graÄenju slike, slobodnom izrazu, senÄenju i koloritu .
U centru njegovog interesovanja je nestvarno lepa Boka koja ga nadahnjuje i kojoj se uvek vraÄa. MoÄne planine koje se oslikavaju u moru, barke koje se njiÅ”u , stoletne kamene kuÄe, krovovi i fasade Äarobnih primorskih gradova, tornjevi i zvonici crkava i manastira koji ponosno izranjaju iz gradskog jezgra. PrateÄi svoj unutraÅ”nji impuls , gradi sliku suptilnim tonskim gradacijama prenoseÄi na platno senzacije iz prirode koje opijaju njegovu duÅ”u . Dinamika linije sugeriÅ”e emotivan pristup i reÅ”enost umetnika da se impresija Å”to vernije prenese. Iako slikama ne promiÄe ni jedna figura, posmatraÄ može da oseti zvukove i energiju grada , mirise mora, huk talasa koji udaraju u stene i daÅ”ak vetra koji struji uskim ulicama . Topla paleta, senke , svetlost koja obasjava more, arhitekturu i planine doprinose da posmatraÄ joÅ” dublje utone u ove magiÄne pejsaže. Boravak na Hilandaru, spiritualno iskustvo i energija Atosa su zauvek ostavili peÄat na njegovom srcu. Ciklus slika koji je nastao inspirisan manastirima sa Svete gore ima posebno mesto na ovoj postavci. Iz portretisanih monaha i iskuÅ”enika, viÅ”evekovnih zidina i nestvarnih prirodnih lepota isijava duh epohe i srednjeg veka. U duhu slikara realizma znaÄajno mesto u PopadiÄevom stvaralaÅ”tvu imaju mrtve prirode. Patina,dah minulih vremena, zaustavljeni momenat i spokoj oseÄaju se u slikama na kojima su prikazani stari kredenci, drveni stolovi , iskoriÅ”Äeni slikarski materijal i alatke, violine,praÅ”njave boce, fenjeri, Äajnici, vaze sa cveÄem, posude sa voÄem... Simbolika vrata, kapija i dveri je vekovima intrigirala umetnike svih grana likovne i primenjene umetnosti. PopadiÄeve kapije su zatvorene. One Äuvaju intimu i mir institucija i domova koji se kriju iza njih. Iako nisu odÅ”krinuta i ne otkrivaju Å”ta se iza njih deÅ”ava, slikar nam daje naznake da tu teÄe život postavljajuÄi sa spoljaÅ”nje strane razliÄite predmete ( bicikl, motor, slikarski materijal, drvene lutke... ) koji nam sugeriÅ”u da se tamo krije proÅ”lost, sadaÅ”njost i buduÄnost nekoliko generacija. Portreti, aktovi i prikazi žena u enterijeru i eksterijeru koje je veÅ”to ovekoveÄio Ljubo imaju viÅ”eslojni karakter i simboliku. Äulnost, sofisticiranost, pulsiranje života i eteriÄna atmosfera poÄivaju na autentiÄnoj poetici autora kao dobrog posmatraÄa unutraÅ”njih biÄa portretisanih.
Nenametljivo i dosledno, PopadiÄ svojim talentom,poetikom, Å”irokim rasponom stvaralaÄkih moguÄnosti , motivima i temama koje obraÄuje pobuÄuje prisnost izmeÄu svojih dela i publike. Sve slike su objedinjene u monumentalnu i homogenu celinu ,ÄineÄi celu postavku impresivnom.
Maja Å kaljac StanoÅ”eviÄ, diplomirana istoriÄarka umetnosti
Izložbe:
- 1987 Galerija INDOK centra, Tivat
- 1993 " Decatera, Kotor
- 1994 " Smit, Budva
- 1994 " Doma vojske Jugoslavije, Tivat
- 1995 " Centra za kulturu, Kotor
- 1997 " Most, Podgorica
- 1998 " Arkada, Budva
- 1998 " Forum, NiksiÄ
- 2000 " Ljetnjikovac BuÄa LukoviÄ, Tivat
- 2002 Al galerija, Podgorica
- 2003 Moderna galerija, Budva
- 2003 Al galerija, Podgorica
- 2005 Al galerija, Podgorica
- 2005 Muzeji i Galerija Ljetnjik. BuÄa LukoviÄ,Tivat
- 2005 Galerija Vitomir Srebljanovic, Pljevlja
- 2005 " Gabrie, Pasadena, USA
- 2006 " Gabrie, Pasadena, USA
- 2008 " ULUS, Beograd
- 2015 Muzeji Galerija BuÄa LukoviÄ,Tivat
- 2019 Muzej Hercegovine ,Trebinje
- 2019 Muzej pomorskog nasledja
UÄestvovao na viÅ”e zajedniÄkih izložbi u zemlji i inostranstvu.
6ā18. mart 2026.