Od NOB-a do popularne kulture: Vojin StojiÄ
U subotu, 10.5 u 19h u B2 galeriji otvaramo izložbu vajara Vojina StojiÄa (1921-2001) na kojoj Äemo predstaviti umetniÄki opus koji je nastao od 1950-1998. Pod nazivom "Od NOB-a do popularne kulture", postavka obuhvata 25 dela nastalih u razliÄitim materijalima, umetnika, koji je autor desetina javnih spomenika, koji je bio profesor na Fakultetu likovnih umetnosti i prevodilac znaÄajnih izdanja koja su uÅ”la u obaveznu literaturu likovne umetnosti, a u Srbiji je imao samo Äetiri samostalne izložbe.
UmetniÄko delo je uzajamna igra izmeÄu viÄenja i miÅ”ljenja (R. Arnhajm)
"Navedeni citat iz knjige Rudolfa Arnhajma Vizuelno miÅ”ljenje, koju je kao i niz drugih Arnhajmovih knjiga i tekstova preveo upravo Vojin StojiÄ, definiÅ”e umetniÄko delo i vizuelno miÅ”ljenje kao jedinstvo opažanja i poimanja. Kroz tu prizmu mogu se tumaÄiti StojiÄeve skulpture za galerijsko-muzejski prostor, kao i niz njegovih spomenika i skulptura u javnim prostorima, na koga su Arnhajmova tumaÄenja i teorijski modeli nedvosmisleno uticali u oblikovanju i poimanju skulpture kao jednog vida umetniÄkog izraza. (...)
Možda najpoznatije StojiÄevo monumentalno delo ā Spomenik kosmajskom partizanskom odredu iz 1971. godine, ostao je svojevrstan spomenik-simbol, spomenik-znak, kako o tome piÅ”e Stojan ÄeliÄ. (...) On vremenom dobija niz drugih svedoÄanstvenosti, prevazilazi nivo pamÄenja postajuÄi skulptorsko-arhitektonsko delo kao takvo. (...) Spomenik postaje znak, postaje simbol i vizuelni reper jednog vremena i prostora kojim se lako može manipulisati u vizuelnom smislu, postajuÄi deo popularne kulture ā kao scenografija ili deo pejzaža u filmu (The Hunger Games: Mockingjay ā Part 1, 2015), video igrama (Halo 3: ODST, 2009, Call of Duty: Warzone, 2020), muziÄkim spotovima (ONE OK Rock Save Yourself, 2022, UTOPIA ā Hybrid Live Set, 2024) ili transponovanje drugim sredstvima u nova umetniÄka dela poput rada Kosmaj Toy umetniÄkog kolektiva Los Carpinteros sastavljen od lego kockica. U tom smislu spomenik na Kosmaju, kao i niz drugih spomenika iz ovog perioda, nastalih kao mesto seÄanja i/ili slavljenja pojedinca, grupe ili druÅ”tva, ideologije i države vremenom repozicionira svoje mesto u kolektivnom seÄanju novim slojevima pamÄenja ili zaboravljanja. (...)
U obrazloženju za nagradu ā4. julā koju je Vojin StojiÄ dobio za Spomenik streljanim rodoljubima u Spomen-parku Jajinci februara 1989. godine, Stojan ÄeliÄ definiÅ”e njegove skulpture kao intelektualno intimistiÄke koje poseduju unutraÅ”nju žudnju za monumentalnim. Iz takve pozicije mogu se sagledati i radovi na izložbi. Poput svojevrsne skice ili beleÅ”ke skulpture u razliÄitim materijalima: drvetu ili metalu, Äesto varenom mesingu sa kojim je dosta eksperimentisao, mogu biti predlozi za skulpture ili spomenike namenjene javnom i slobodnom prostoru, kao aktivni Äinioci druÅ”tveno definisanog (urbanog) okruženja. U atmosferi posleratnog modernizma StojiÄ zauzima izrazito mesto kao jedan od umetnika koji zapoÄinje sa istraživanjem asocijativne skulpture stvarajuÄi vrlo jasan i prepoznatljiv autorski izraz kome je ostao dosledan tokom svoje Äitave umetniÄke karijere. (...)
UmetniÄko delo svedeno je na prikaz osnovnih procesa. DinamiÄne forme, izrazite vertikale, eksperimentisanje sa volumenom, prazninama, povrÅ”inske abrazije i druga vizuelna sredstva kojima autor manipuliÅ”e, prisutni radovi na izložbi pružaju samo delimiÄan, ali vrlo jasan pogled na neveliki, ali vrlo znaÄajan StojiÄev opus. Principi rada pri oblikovanju materijala u dinamiÄne celine postavljaju Vojina StojiÄa na izrazito mesto pre svega u posleratnoj jugoslovenskoj skulpturi, ali i Å”ire u istoriji srpske i jugoslovenske umetnosti. Nakratko se možemo vratiti slojevima seÄanja i zaboravljanja vezanim za spomeniÄku arhitekturu i postaviti ista pitanja o autorima i autorkama tih transvremenskih mesta seÄanja. Äega se i koga se seÄamo? Å ta je ono Å”to kao pojedinci i druÅ”tvo pamtimo ili (ne)svesno zaboravljamo? Koje je mesto istorije umetnosti kao nauke u tom procesu pamÄenja? I na kraju, gde je mesto Vojina StojiÄa i njegovih radova u muzejskom, istorijsko-umetniÄkom i kolektivnom pamÄenju?"
Iz teksta kataloga, Mirko Kokir, istoriÄar umetnosti.
Vojin StojiÄ je roÄen 26. septembra 1921. u Vranju. Osnovnu Äkolu i gimnaziju zavrÅ”io u Vranju. PohaÄao UmetniÄku Å”kolu u Å umatnovaÄkoj ul. u Beogradu, 1948. Akademiju za likovne umetnosti, Bgd-Vajarski odsek-zavrÅ”io 1953. u klasi prof. vajara Ilije KolaroviÄa. Od 1954. do 1986. radio kao nastavnik na Fakultetu likovnih umetnosti, Bgd. Penzionisan u zvanju redovnog profesora. U okviru Fakulteta, bio: Älan Uprave i Saveta, predsednik Saveta, predsednik Komisije za Statut, Älan Komisije za nostrifikaciju diploma, delegat Fakulteta na MeÄunarodnoj konferenciji za Å”kolovanje umetnika (London 65.) i dr. Bio prorektor Univerziteta umetnosti u Beogradu (dva mandata), od 1975. do 1979. i rektor od 1983. do 1985. Izlaže od 1949. kao student i od 1953. kao Älan ULUS. Dobitnik je viÅ”e nagrada, izmedju ostalog I nagrade Oktobarksog salon 1964.
(Iz biografije koju umetnik sastavio 28.decembra 1989.)
Izložba je otvorena do 20.juna 2025.
Foto: Vladimir PopoviÄ
Flajer za Od NOB-a do popularne kulture: Vojin StojiÄ
SliÄna deÅ”avanja
Galerija B2 deŔavanja
Nema viŔe niŔta :(
Najnovije na Urban BUG-u
Snaga i svetlost industrijskog nasleÄa: Projekat FASIH
Muzej nauke i tehnike, Beograd
Äetvrtak / 22. maj 2025.
[Beogradski mesec fotografije] Plus: David Salsedo
20. maj ā 30. jun 2025.