Nebo je puno iskri, sve ĆĄto nam treba je predaleko: Ana KneĆŸeviÄ
Novembar Galerija, Beograd
ââŠPovezivanje likovnih disciplina i poetika, minuciozna obrada i duboko promiĆĄljanje koncepta u stvaranju jedinstvenih umetniÄkih dela, sublimirani su u radovima trideset osam autora, na ovogodiĆĄnjoj izloĆŸbi 26. Bijenale tapiserije. IzloĆŸba se odrĆŸava u Galeriji Doma vojske u Beogradu u organizaciji Sekcije za tekstil i savremeno odevanje ULUPUDS-a. Ova manifestacija, jedna je od najznaÄajnijih u domenu savremene tapiserije u naĆĄoj zemlji, veÄ pet decenija kontinuirano neguje, prati i markira dostignuÄa domaÄih autora na savremenoŃ umetniÄkoj mapi.
Trasiranje razvojnog puta umetnosti tapiserije na naĆĄem umetniÄkom prostoru vezuje se za pedesete godine XX veka. Od velike vaĆŸnosti bilo je upravo osnivanje Akademije Likovne umetnosti i Akademije primenjene umetnosti, kao i iniciranje UdruĆŸenja likovne umetnosti (ULUS) i UdruĆŸenja likovnih umetnika primenjenih umetnosti Srbije (ULUPUS). Za njen razvoj od presudnog znaÄaja je bilo otvaranje zemlje prema Zapadu i modernoj evropskoj kulturi. U tom kontekstu vaĆŸno je pomenuti i brojne gostujuÄe izloĆŸbe koje su ostavile veliki uticaj na domaÄe umetnike (1952. Savremena francuska umetnost,
1953. Francuska tapiserija od srednjeg veka do naĆĄih dana), ali i osnivanje specijalizovane radionice za izradu tapiserija 1961. godine u Novom Sadu, Ateljea 61, kao i organizovanje studijske izloĆŸbe 1963. godine u Muzeju primenjene umetnosti (Savremena jugoslovenska tapiseriŃa). Poput proĆŸimanja niti, umetniÄka tapiserija u Srbiji od sredine proĆĄlog veka proĆĄla je kompleksnu genezu, isprepletana brojnim promenama i uticajima u druĆĄtvenim, industrijskim i politiÄkim kretanjima.
Tema ovogodiĆĄnje izloĆŸbe 26. Bijenale tapiserije Skeniranje sadaĆĄnjosti veoma smelo govori o aktuelnim deĆĄavanjima na globalnom nivou vezanim za buÄenje ekoloĆĄke svesti, tehnoloĆĄkom razvitku, ali fokus usmerava i na preispitivanje mikrosveta pojedinca, otkrivanju njegovih liÄnih, intimnih prostora i pokretanju brojnih pitanja rodnih uloga, odnosa seÄanja, usamljenosti, bliskosti i povezanostiâŠ.
âŠOve godine poÄasni gost 26. Bijenala tapiserije jeste umetnica Marinela KoĆŸelj. Njena zrela umetniÄka obrada evidentna je u segmentiranim koloritno razigranim tekstilnim slikama. RaÄene u tehnici veza, ukombinovane sa mnoĆĄtvom recikliranih perli, odaju oceÄaj ekoloĆĄke osveĆĄÄenosti, ali i dubokih liÄnih previranja mikro sveta Äoveka, nasuprot postojanja u makrosvetu. TakoÄe, umetnici okupljeni oko radionice za izradu tapiserija, Atelje 61, sa svojom ĆĄestodecenijskom tradicijom i ove godine uÄestvovaÄe na manifestaciji Bijenale tapiserije.
Na izloĆŸbi 26. Bijenale tapiserije, tapiserija je joĆĄ jednom pokazala da je ravnopravni uÄesnik u savremenoj umetniÄkoj praksi. Njena slojevitost i viĆĄeznaÄnost, ogleda se u intermedijalnosti, eksperimentisanju sa raznorodnim materijalima, kao i u raznovrsnom Äitanju brojnih aktuelnih tema. Bez zadrĆĄke, sa snaĆŸnim kritiÄkim osvrtom, ovoga puta, autori su pruĆŸili najrazliÄitija reĆĄenja u preispitivanju znaÄenja bivstvovanja samog Äoveka u odnosu na savremenu druĆĄtvenu klimu i njene tvorevine, ali i postigli veoma kreativne i inovativne domete u tehniÄkoj izvedbi samih radova. Da podseti, da suoÄi, da ukaĆŸe, da otkrije, umetnost tapiserije je na 26. Bijenalu tapiserije veoma jasno dala odgovor ĆĄta skeniranje sadaĆĄnjosti jesteâŠ..â
Deo teksta iz kataloga ist.umetnosti Jelene VukadinoviÄ
Nema viĆĄe niĆĄta :(