Svetlucavo prijateljstvo: Zdravko JoksimoviÄ
Poslednje gotovo Äetiri decenije umetniÄka praksa Zdravka JoksimoviÄa prepoznata je i etablirana kroz bogat skulptorski opus, uz neretke umetnikove iskorake i u druge medije, koji su blisko vezani za njegova istrajna promiÅ”ljanja pojmova skulpture i likovnog oblikovanja u proÅ”irenom polju. Kao jedan od protagonista nove beogradske skulptorske scene, krajem osamdesetih i poÄetkom devedesetih godina proÅ”log veka, JoksimoviÄ poÄetne impulse i inicijacije u istraživanju heterogenog sveta materijala i predmeta do danas kontinuirano idejno i produkcijski razvija u pravcima ispitivanja formalnih i semantiÄkih moguÄnosti skulptorskog dela. Zapitanost od Äega sve skulptura može biti napravljena odvela ga je u pasionirani rad sa najrazliÄitijim vrstama kako standardnih, vajarskih, tako joÅ” viÅ”e i atipiÄnih materijala, koji su mu ujedno otvarali prostor eksperimentisanja u pogledu tehniÄko-tehnoloÅ”kih i manuelnih postupaka i procedura. Jednom otkrivena i usvojena sloboda kombinovanja, kolažiranja, asamblažiranja tekstura, oblika, namena, estetskih i upotrebnih predznaka materijalnih i predmetnih sadržaja, za kojima je umetnik u stalnoj potrazi, za rezultat je imala graÄenje istanÄane vizuelne poetike i skulptorskog senzibiliteta. To se najpre ogleda u nastojanjima medijskih definisanja JoksimoviÄevih dela, gde se odrednice skulptura, objekat, instalacija ili, recentnije, readymade slika uzimaju tek kao polaziÅ”te u interpretiranju njihovog suÅ”tinskog karaktera, naglaÅ”enog kroz procese oblikovanja koji istovremeno podrazumevaju konvencionalne skulptorske principe i njihovu reinvenciju. Za autora, u tom smislu, u prvi plan dolaze transformativni potencijali odnosa, intencionalnih spajanja, sluÄajnih susreta, Å”timovanja i suÄeljavanja svih elemenata jedne likovne celine, naroÄito ako su u moguÄnosti da prenesu odreÄenu priÄu ili impresiju, odnosno da se asocijativno povežu sa formama života i životnih stanja, Å”to Äe umetnika tematski najviÅ”e zanimati. Za JoksimoviÄa je narativnost imanentna skulpturi jer, za poÄetak, inicira ideju o nastanku nekog dela, sastavni je deo istorije i āsimboliÄkogā prtljaga svakog upotrebljenog materijala ili predmeta, a sama se razvija u njihovim novouspostavljenim relacijama, vezama, zapletima, do krajnjih vizuelnih i znaÄenjskih ishodiÅ”ta. Sadržani u lucidnim zapažanjima, duhovitim komentarima, ironiÄnim opaskama, poetskim sažimanjima, umetnikovi radovi ne pretenduju da sa posmatraÄem razmene znaÄajnu poruku ili univerzalnu istinu, veÄ da na suptilan naÄin reflektuju dimenziju svakodnevne egzistencije, ma koliko ona bila burna. Njihov utisak uokviruje JoksimoviÄeva sposobnost da mikro i makro narative uÄini materijalno opipljivim, bliskim, kroz iskustvo oblika, boja, taktilnih senzacija, estetskih i utilitarnih funkcija, organskih procesa, prirodi svojstvenih zakonitosti, savremenih druÅ”tvenih dinamika. Dodatni parametar za razumevanje i doživljaj dela JoksimoviÄ unosi sa nazivima, ponekad magritovski subverzivnim ili sroÄenim u stih, ostavljajuÄi ih posmatraÄu i kao kljuÄ i kao otvoren prostor za dalje (s)misaono otkrivanje vizuelnih situacija, uprizorenja i proizvedenih formi.
Izložba je koncipirana u dvanaest celina Äije okosnice Äine razliÄiti tematski fokusi autorovih interesovanja, od istraživanja izražajnih potencijala likovno plastiÄkih principa, kroz materijale i tehnike, preko bavljenja fenomenima telesnog, biomorfoloÅ”kog i erotskog i preispitivanja religiozne ikonografije i simbolike, do liÄnih, svojevrsnih omaža bivÅ”oj Jugoslaviji i opusu umetnika Bore Iljovskog.
Na izložbi Äe biti predstavljena JoksimoviÄeva ostvarenja od kraja osamdesetih godina proÅ”log veka do najnovije produkcije, koja pored skulptura i objekata obuhvataju i crteže ā znaÄajan segment umetnikovog rada i joÅ” jedno polje intenzivnog promiÅ”ljanja percepcije i asocijativne moÄi oblika. Važan idejni momenat ove izložbe, koja retrospektivni pregled ne razvija linearno veÄ kroz paralelne hronoloÅ”ke tokove JoksimoviÄevog stvaralaÅ”tva, jeste i otvorena struktura postavke, koja Äe, u namenski osmiÅ”ljenom tempu promena pomenutih tematskih celina, publici dati dinamiÄne uvide u poÄetke, faze, preokrete, ponovna otkrivanja unutar jedne kontinuirano tragalaÄke umetniÄke prakse.
Zdravko JoksimoviÄ (1960, BuÄe, Crna Gora) diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Od 1992. godine radi na Fakultetu likovnih umetnosti, gde je 2014. izabran u zvanje redovnog profesora.
Izlagao je na 50 samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu, kao i na brojnim grupnim izložbama u viÅ”e evropskih i svetskih gradova (Bratislava, VarÅ”ava, Lisabon, Strazbur, Pariz, BudimpeÅ”ta, Moskva, Amsterdam, Zagreb, VaÅ”ington i dr.). Izveo je sedam javnih skulptura u inostranstvu, meÄu kojima su Demfer ā Å kao Å”uma (Blair Atholl, Å kotska), kao i skulptura Quick Healing (Ohtawara, Japan). UÄestvovao je na meÄunarodnim simpozijumima u Japanu, Å kotskoj, Austriji, Å paniji, Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Poljskoj. Dobitnik je viÅ”e nagrada iz oblasti likovne umetnosti, meÄu kojima je i Politikina nagrada 2016. za izložbu Reanimacija umetnika posle 30 godina u KuÄi legata u Beogradu. TakoÄe je dobitnik prve nagrade za spomenik Isidori SekuliÄ 2013. godine, prve nagrade za spomenik ÄurÄu BrankoviÄu u Smederevu 2022. godine, kao i nagrade āSava Å umanoviÄā za 2024. godinu.
Autor je spomenika Zoranu ÄinÄiÄu postavljenog u Prokuplju 2008. i spomenika Karlu Maldenu koji je postavljen na zgradi Jugoslovenske kinoteke 2019. godine. Dela mu se nalaze u najvažnijim javnim i privatnim kolekcijama u Srbiji, kao i u viÅ”e muzejskih i privatnih kolekcija u inostranstvu (Crna Gora, Å panija, Bosna i Hercegovina, Izrael, Holandija, Engleska, Å kotska, Austrija, Å vajcarska, Bugarska).
Za realizaciju izložbe Zdravko JoksimoviÄ ā Svetlucavo prijateljstvo Muzej savremene umetnosti se posebno zahvaljuje Muzeju savremene umetnosti Vojvodine, Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske, Narodnom muzeju Srbije, Narodnom muzeju Å umadije, Narodnom muzeju Požarevac, Narodnom muzeju PanÄevo, UmetniÄkoj galeriji āNadežda PetroviÄā, Muzeju grada Beograda, Kulturnom centru PanÄevo, Kulturnom centru Beograda, Kulturnom centru Sopot, Centru za likovno obrazovanje ā Å umatovaÄka, Galeriji savremene umetnosti NiÅ”, Muzeju Zepter, umetniÄkim kolekcijama Wiener StƤdtische osiguranje a.d.o. Beograd, Yettel, Publikum, galerijama ARTE, B2, RIMA, X Vitamin, Viline Vode, H2O (Barselona) kao i brojnim privatnim kolekcionarima i vlasnicima dela Zdravka JoksimoviÄa.
SliÄna deÅ”avanja
MSUB Muzej savremene umetnosti Beograd deŔavanja
Izložba filmova i video radova: Javno telo
25. apr ā 16. jun 2025.